Tržišna inspekcija izaći će na teren i proveriti način reklamiranja meda firme „Aza” koja je bez dozvole koristila logo nemačke laboratorije „Intertek”. Ovo preduzeće iz Ledinaca je, na pakovanjima meda, isticalo etikete na kojima se tvrdi da je njihov med prirodan i da je od renomiranog „Interteka” dobilo najbolju ocenu za kvalitet proizvoda. Međutim, ta nemačka laboratorija naložila je „Azi” da ukloni njihov logo koji se u ove svrhe može koristiti samo uz odobrenje. Kao i da analize, koje su do sada radili za njihove pojedinačne uzorke meda, ne mogu biti generalna ocena kvaliteta ovog proizvoda koje „Aza” isporučuje širom Srbije. Ukoliko utvrdimo da je reč o nepoštenoj poslovnoj praksi, nepravilnost će morati da bude otklonjena, a propisane novčane kazne, koje određuje prekršajni sud, iznose za pravno lice od 300.000 do dva miliona dinara, navode u Tržišnoj inspekciji.
Tržišna inspekcija izaći će na teren i proveriti način reklamiranja meda firme „Aza” koja je bez dozvole koristila logo nemačke laboratorije „Intertek”.
Kako je „Politika” juče objavila, ovo preduzeće iz Ledinaca je, na pakovanjima meda, isticalo etikete na kojima se tvrdi da je njihov med prirodan i da je od renomiranog „Interteka” dobilo najbolju ocenu za kvalitet proizvoda.
Međutim, ta nemačka laboratorija naložila je „Azi” da ukloni njihov logo koji se u ove svrhe može koristiti samo uz odobrenje. Kao i da analize, koje su do sada radili za njihove pojedinačne uzorke meda, ne mogu biti generalna ocena kvaliteta ovog proizvoda koje „Aza” isporučuje širom Srbije.
– Ukoliko utvrdimo da je reč o nepoštenoj poslovnoj praksi, nepravilnost će morati da bude otklonjena, a propisane novčane kazne, koje određuje prekršajni sud, iznose za pravno lice od 300.000 do dva miliona dinara – navode u Tržišnoj inspekciji.
Da podsetimo, slučaj je dospeo do „Interteka” tako što je Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) prijavio da „Aza” na ovaj način reklamira svoj med. Pčelarima je bilo sumnjivo što koriste stari logo te laboratorije, kontaktirali su centralu u Bremenu, a ubrzo se laboratorija obratila proizvođaču i zatražila da istog trenutka prekinu ovu praksu.
Nije prvi put da se ova firma pominje u javnosti. Zbog prodaje neispravnog meda, njihov proizvod je prošle godine povučen sa polica u trgovinskom lancu „Ideja”.
U Upravi za veterinu juče su za Politiku rekli da je med proizvođača „Aza” iz Ledinaca kontrolisan u više navrata. Tokom poslednje vanredne kontrole kvaliteta meda na domaćem tržištu urađena je analiza 32 uzorka koje isporučuje „Aza”.
Inspektori su uzeli različite vrste meda iz različitih serija. Kako navode, tada je utvrđeno da 13 uzoraka nije odgovaralo parametrima kvaliteta meda u skladu sa važećim propisima. I to zbog povećane koncentracije HMF-a, (hidrometilfurfurola) hemijskog jedinjenja čije povećano prisustvo ukazuje da je reč o veštačkom medu, ali i zbog smanjene aktivnosti dijastaze – mere prisutnosti pčelinjeg enzima u medu. U osam slučajeva bile su izmenjene senzorske osobine meda: nisu bili svojstveni miris i ukus ili je proizvod bio presladak. Protiv proizvođača su podnete prijave.
Na Politikino pitanje u kom slučaju Ministarstvo poljoprivrede ima mogućnost da zabrani rad proizvođaču, Emina Milakara, direktorka Uprave za veterinu je rekla: „Samo onda ukoliko bi inspektori u pogonima pronašli da dodaje nedozvoljene sastojke.”
Sagovornica Politike, međutim, kaže da Veterinarska inspekcija u poslednjem slučaju, o kome je pisala „Politika”, nije nadležna za uklanjanje loga nemačke laboratorije sa reklame ovog proizvođača.
– Upotreba zaštićenog loga, imena neke kompanije, u ovom slučaju nemačke laboratorije „Intertek”, dozvoljena je samo uz saglasnost korisnika zaštićenog imena. Veterinarska inspekcija nije nadležna za kontrolu i nadzor nad korišćenjem zaštićenih imena, već tržišna inspekcija u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača – rekla je Milakara. Ona je istakla da je ova kompanija imala pravo da za svoje interne kontrole šalje med u nemačku laboratoriju i da to mnogi rade. Međutim, ona je potvrdila da u službenim kontrolama „Azin” med nije analiziran u „Interteku”.